O NAŠOJ UDRUZI

Cilj i svrha osnivanja Udruge je rad na poboljšanju kvalitete života na svim razinama (od vrtićke dobi pa kasnije, uz naglasak na savjetodavan rad unutar i predškolskih skupina...

pročitaj više >>>

  • header1.jpg
  • header2.jpg
  • header3.jpg
  • header4.jpg

Nalazite se ovdje:

VAŽNOST OBITELJI

 

Obitelj - temelj za normalan psihofizički razvoj - Fraza ili istina?

Obitelji čine osnovu iz koje potječe puno toga, i dobroga i lošega, ali sve nas to oblikuje kroz životna iskustva, neprilike i sazrijevanje općenito. Kao i sve, i obitelj podliježe promjenama. Teško je procjentiti koliko su te promjene dobre ili loše.

I sam temeljni koncept obitelji se danas promijenio. Umjesto klasičnog oblika (majka, otac, sin, kćerka i sl). Obitelji postaju drugačijeg sastava ali naravno ne umanjuje se značaj zajednice kao takve. Današnje obitelji mogu biti: potpune, nepotpune, primarne, udomiteljske, posvojiteljske, udomiteljske, samohrane itd. ali  sve imaju isti zadatak- djetetu omogućiti pravilan psihofizički i psihosenzorni razvoj da i sam jednog dana ima dobre temelje za razvoj svojih potomaka.

Što obitelj čini sretnom obitelji? Recepta nema, jer da ga ima onda bi sve bile iste, sretne, zadovoljne, ispunjene. Nažalost, danas ipak nije tako.

Ali obitelj može težiti boljem i kao sve ostalo i sama se kroz promjene može oblikovate na bolje. Znači-obiteljski sustav je izrazito zanimljiv, dinamičan, sklon promjenama, stalno napreduje, pruža izazove i čini čovjeka-jedinku ljuskim bićem u punom obliku.

Današnje vrijeme suvremenog  čovjeka često je svjesno ili nesvjesno podređeno  osobnim ambicijama i napredovanjima, potpomognuto stalnim zahtijevima i pritiscima okoline. Čovjek je u stalnoj dilemi kako organizirati  svoje vrijeme i zadovoljiti posao, potrebe obitelji  i svoje vlastite ciljeve i ambicije. Svjedoci smo vremena u kojem roditelji sve manje imaju kvalitetnog vremena  za odgoj i nadzor djece, ali i za njihove emocionalne potrebe. Često se zaboravlja da osim materijalnih zahtijeva, naša djeca pred nas stavljaju brojne emocionalne zahtijeve koje ponekad predvidimo. U takvim situacijama djeca „utjehu“ traže u svojoj okolini, školi, među prijateljima, istomišljenicima, određenim grupama ili subkulturama u kojima nastoje pronaći sebe. Sve je veći broj djece i adolescenata koji traže pomoć od strane stručnog osoblja (psihologa i psihijatara). Roditelji često zaboravljaju biti autoritet svom djetetu, umjesto toga predstavljaju se kao prijatelj ili prijateljica i zaboravljaju da djeca trebaju odrasle osobe koje će im pomoći kada su u problematičnoj situaciji.Važno je stvoriti zdrav autoritet svom djetetu. I sami smo svjedoci svakodnevnih senzacionalističkih novinarskih napisa i TV emisija u kojima se ističu učestali pokušaji suicida i suicidi  kod djece i adolescenata. Stručnjaci su zabrinuti povećanim brojem samoubojstava  i samoozljeđivanja među mladima, ali i količinom publiciteta. Dokazano je da je stupanj publiciteta proporcionalan broju samoubojstava koja uslijede, tzv „Wertherov efekt“.

U procesu obiteljskoga razgranjavanja temeljnu ulogu naravno imaju roditelji.


Uloga majke:

Tko je majka? Nema majke bez djeteta, dijete stvara majku ( i obrnuto). Još od rođenja se stvaraju  obostrane potrebe za stvaranjem privrženosti, biološkog su porijekla i nadilaze sve (tradicionalne sukobe...). Fantazije o vlastitom djetetu prisutne od djetinjstva u djece oba spola. Djevojčice se posebno pripremaju (igra, lutke)

Dovoljno dobra majka prema D.W. Winnicott je:majka dobro prepoznaje potrebe svog djeteta, reagira na vrijeme i ispravno, sposobna za empatiju, crpi svoje sposobnosti iz nesvjesnog. Bitno je  dobro iskustvo iz doba najranijeg djetinjstva i sjećanja na vlastitu majku .

Što je privrženost (attachment) ? To je potreba stvaranja snažne osjećajne veze s posebnom osobom ali je bitna i osobina djeteta. Majka ima djetetu posebnu vrijednost

preživljavanje jer donosi hranu, zaštitu i sigurnost

Osnovno povjerenje prema Eriksonu se razvija se u prvim mjesecima života kao dobro iskustvo s očekivanjem da će majka uvijek doći, prepoznati potrebe i olakšati djetetu njegovu bol ili frustraciju. Napomena: Svaka neugoda je u prvim danima života doživljena kao katastrofa jer se dijete osjeća nemoćno kada je preplavljeno neugodnim senzacijama. Neadekvatni razvoj rane interakcije majka dijete, nedostatci u razvoju, privrženosti – nesigurna privrženos,t nedostatno osnovno povjerenje je osnova za teškoće u psihičkom razvoju tijekom cijelog života.

Empatija potječe od ranog iskustva s majkom, a u kasnijem životu  čini bitnu osobinu dobrog roditelja, dobrog terapeuta, dobrog ljubavnika (cit. G.&R. Blanck) i dobrog odgajatelja.

U razvoju empatije važan je majčin osjećaj mjere i prepoznavanje potreba djeteta, pravilno balansiranje između potrebe za blizinom i potrebe za samostalnošću. Ni odbacivanje ni gušenje ljubavlju.Rana interakcija majka-dijete je zapravo snova fizičkog i psihičkog zdravlja i majke i djeteta.Za razvoj problema su rizične depresivne, anksiozne i neadekvatne majke i djeca teškog temperamenta i lošeg fizičkog zdravlja.

Koje su osnovne emocije na koje majka utječe? Interes- 1.Uzbuđenje 2. Zadovoljstvo- Radost 3. Iznenađenje Jeza 4. Briga- Bol 5. Ljutnja- Bijes 6. Gađenje- Odvraćanje 7. Manja vrijednostObescjenjivanje 8. Strah- Užas 9. Sram/stidljivost- Poniženje 10. Krivnja- Kajanje


Otac

Podrška obitelji, posebice oca, ima veliki upliv na majčinu njegu bebe. Također je prepoznat i istražen rastući direktan utjecaj očeva na djecu, što je djelom uzrokovano i porastom vremena u kojem očevi participiraju u njezi djeteta. Nedavno su istraživači proširili svoj fokus, kako bi uzeli u obzir specifične obrasce interreakcija, koji karakteriziraju očeve i djecu, veze tih interreakcija i dječiji razvoj, kao i poveznice koje ih objašnjavaju, o čemu će kasnije biti riječi.

Obitelj je najsnažniji zaštitni čimbenik za sve oblike poremećaja adolescenata. Loši obiteljski odnosi u isto vrijeme su i najčešći čimbenici rizika za psihopatologiju u djetinjstvu. 

Adolescencija je osjetljivo životno razdoblje za pojavu  autodestruktivnih oblika ponašanja. Brojna istraživanja zadnjih dvadesetak godina pretpostavljaju da odnos između roditelja i  adolescenata ima značajan učinak na njihov razvoj i sprječavanje rizičnih ponašanja. Centar za kontrolu bolesti i prevenciju ( CDC) je prepoznao šest rizičnih oblika ponašanja koji mogu biti posljedica narušenog odnosa između roditelja i njihovih adolescenata: 1. pušenje 2.uporaba i zlouporaba alkohola 3. samoozljeđivanje i nasilje prema sebi 4. seksualno ponašanje koje uzrokuje neželjene trudnoće i spolno prenosive bolesti 5. nezdrave prehrambene navike i 6. fizička neaktivnost. 

Brojna saznanja pokazuju da odnos između adolescenta i roditelja ima značajan utjecaj na adolescentovo ponašanje. Roditeljska ponašanja koja mogu utjecati na zdravlje adolescenta i na razvijanje modela rizičnog ponašanja su: način kako provode i održavaju disciplinu, razina roditeljske angažiranosti, razina roditeljske pažnje i nadzora, način komuniciranja sa adolescentom, roditeljski način života, roditeljska toplina u odnosu na hladnoću, strukturiranost u odnosu na zbrku, strogost u odnosu na popuštanje, stalnost u donošenju odluka u odnosu na nedosljednost u odlukama i sl.

Obitelj kao cjelina i roditeljska uključenost u život adolescenta i njegove navike ima izrazito zaštitničku ulogu u sprječavanju autodestruktivnih oblika ponašanja, kao i pojavu suicida među mladima. Većina roditelja danas opisuje poteškoće u komunikaciji sa svojom djecom i brojne prepreke u provođenju pravila i discipline što vrlo često završava autodestruktivnošću kod mladih . 

Pojedine studije pokazuju i zaštitničku ulogu oca ili uključivanje očeve figure na način da očeva uključenost u odgoju adolescenta može biti zaštita od osjećaja nezadovoljstva sa životom. Također neke studije o razvoju djece pokazale su kako utjecaj oca ima veću ulogu na sinove nego na kćeri .

Adolescenti čiji su roditelji bili u bliskim odnosima sa svojim očevima imaju više samopouzdanja, manje izražene smetnje ponašanja, manje su depresivni u usporedbi sa onima koji to nemaju. Očeva uključenost u odgoj adolescenata značajno smanjuje ovisnost o alkoholu i psihoaktivnim tvarima, posebno  o marihuana.

 

Antipsihotici

Radosna obitelj

Uporaba antipsihotika, u dječijoj i adolescentnoj dobi.

Djeca i mediji

Radosna obitelj

Utjecaj medija počinje od najranije životne dobi.

Nasilje među djecom

Radosna obitelj

Epidemiološko podaci i rizični čimbenici nasilja među djecom.

Urgentna psihijatrija

Radosna obitelj

Hitna stanja u psihijatriji (Hitna - urgentna psihijatrija.

Pedijatrija

Radosna obitelj

Čimbenici za pojavnost samodestruktivnog ponašanja

Psihički poremećaji

Radosna obitelj

Poremećaji psihičkoga razvoja, ponašanja i osječaja.